Spriječiti svako oživljavanje totalitarizma kao i anti-demokratskih pokreta

Anders Hjemdahl

16.10.2011
Razgovarao Charles Recknagel, priredila Mirjana RakelaU Pragu su se 13. oktobra okupili predstavnici 20 znanstvenih instituta iz 16 evropskih država kako bi raspravili načine podizanja razine znanja Evropljana o komunističkim zločinima. Prema istraživanjima, čini se da se o tim zločinima malo zna u Evropi.Sugovornik Radija Slobodna Evropa je Anders Hjemdahl, osnivač je švedskog Instituta za informiranje o komunističkim zločinima.

RSE: Vi ste 2006. osnovali institut s namjerom da se građani Zapadne Evrope više upoznaju s komunističkim zločnima. Onima koji su odrasli u komunizmu teško je povjerovati da Evropa ne zna što su oni podnosili u komunizmu. Zar Šveđani ne znaju dovoljno o zločinima komunizma?

Hjemdahl: Nije stvar u tome kakvo je znanje Šveđana o tim zločinima, pogotovo što se u našem susjedstvu nalaze države koje su komunisti držali pod okupacijom više od pola stoljeća. Problem je u tome da ako ste mladi Šveđanin koji vodi računa o ljudskim slobodama i pravima nositi ćete majice s likom Che Gevare, bedževe  s crvenim zvijezdama i slušati rock bendove koje

Vidjeli smo sliku Mao Cetunga koji se smiješi, a koju je nacrtao Andy Warhol, ali nismo ništa znali o desecima milijuna ljudi za čiju je smrt odgovoran. Svuda možete vidjeti lik Che Gevare, no ne možete vidjeti lica njegovih žrtava.

pjevaju o revoluciji. Vrlo vjerojatno je da ćete na slobodno tržište, globalizaciju i kapitalizam gledati kao na brutalan i represivan sistem, u odnosu na socijalizam i komunizam koji pružaju nadu. Dok sam ja išao u školu, mi u Švedskoj nikada nismo učili o susjednim zemljama s druge strane Baltika, iako se one nalaze na maloj udaljenosti od nas. Kao da nisu postojale. Znali smo o ratu u Vijetnamu, ali ne i o gerilskim ratovima protiv komunizma u samoj Evropi. Vidjeli smo sliku Mao Cetunga koji se smiješi, a koju je nacrtao Andy Warhol, ali nismo ništa znali o desecima milijuna ljudi za čiju je smrt odgovoran. Svuda možete vidjeti lik Che Gevare, no ne možete vidjeti lica njegovih žrtava.

RSE: Mogu li grupe, poput vaše, mijenjati to? Da li će se u školskom sustavu Švedske naći predmet u kojem će se govoriti o komunističkim zločinima?

Hjemdahl: Mi smo prilično uspješni, i kada je riječ o upozoravanju na problem, organiziranju rasprava, kao i u promjenama u samom obrazovnom sustavu. Učenje o zločnima komunizma je sada obavezan predmet, kao što se u njemačkim školama obavezno uči o zločininima nacional-socijalizma. Mi smo 2007. pokrenuli raspravu, a istraživanje koje smo proveli među mladim pokazalo je da oni malo znaju o komunizmu i nedavnoj prošlosti. Devedeset posto učenika nikada nije čulo za gulag, iako je pet država u našem susjedstvu bilo pod komunističkom čizmom pola stoljeća. No, 95 posto je znalo o zločinima u Aushwitzu i holokaustu. Prema tom istraživanju, 43 posto mladih je tvrdilo da je tokom prošlog stoljeća komunistički režim ubio milijun ljudi, a petina je mislila da nije ni bilo žrtava komunizma ili su tvrdili da je deset tisuća ljudi ubijeno. U stvarnosti, u komunizmu je ubijeno oko 100 milijuna ljudi.

Spriječiti oživljavanje totalitarizma

RSE: Što je s ostalim državama u Zapadnoj Evropi? Koliko građani tih država znaju o komunističkim zločinima?

Rodbina žrtava Staljinove represije pali svijeću kod spomenika svim zatvorenicima gulaga – iz arhive

Hjemdahl: Istraživanje je provedeno u nekoliko zemalja. Situacija je prilično slična. No, sada radimo na istraživanju koje bi trebalo obuhvatiti cijelu Evropu.

RSE: Nedostatak informacija o tome koliko ljudi uistinu znaju o zločinima komunizma utječe i na pridobijanje pojedinih vlada da se odgovornije odnose prema ovom problemu. No, pretpostavljam da i u tome ima poteškoća. Da li se vašim nastojanjima suprostavljaju komunističke ili socijalističke stranke koje vaš rad mogu smatrati pokušajem njihove diskreditacije ?

Hjemdahl: Sigurno je tako. Mogu početi od moje vlastite zemlje, Švedske, gdje su na vlasti Socijalisti koji se oslanjaju na Komuniste kako bi ostali na vlasti. To utječe na informacije, kako u medijima, koji su gotovo u cjelosti pod kontrolom vlasti, tako na i obrazovni sistem koji je također pod kontrolom vlasti. Postoje i protivljenja sa strane krajnje ljevice. No, ja mislim da se zločinima komunizma treba raspravljati, jer nemoguće se oslanjati na jednu ideologiju koju je povijest diskreditirala.

RSE: Vidim da unositi dosta emocije u cijelu priču. No, kao Šveđanin, osobno niste patili u komunizmu. Koji je glavni razlog da se baviti ovim temama?

Hjemdahl: Prvo, djelomično sam odrastao u komunističkom Vijetnamu gdje je  moja obitelj živjela jedno vrijeme. Nakon pada ‚Željezne zavjese‘, počeo sam putovati u zemlje koje su bile pod komunizmom. Tamo sam shvatio što je povijest, kroz svjedočanstva ljudi. Moja moralna obaveza je bila prenijeti iskustva i priče tih ljudi na Zapad.

RSE: U petak je u Pragu potpisana „Platforma za evropsko sjećanje i savjest“. Koji su njeni glavni naglasci?

Hjemdahl: Platforma poziva na promjene u obrazovnom sustavu, određivanja dana sjećanja na žrtve totalitarizma, kako nacizma, tako i komunizma, provođenje jednog širokog istraživanja o kojem sam govorio, otvaranje arhiva tajnih policija i slično. Ne radi se samo o podizanju svijesti o onome što se događalo u prošlosti, već spriječiti svako oživljavanje totalitarizma kao i anti-demokratskih pokreta.

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Google photo

Komentarišet koristeći svoj Google nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: